Evo po čemu je ostao trajno i duboko zapisan u povijesti:
1. Spašavanje gladne djece i vlakovi spasa (1917. – 1918.)
To je njegovo najpoznatije i najplemenitije djelo. Tijekom Prvog svjetskog rata, Hercegovinu je pogodila strašna suša koja je, uz ratna razaranja i rekvizicije, dovela do katastrofalne gladi. Ljuti jad i nemaština natjerali su ljude da doslovno umiru na cestama.
Fra Didak je tada pokrenuo masovnu akciju spašavanja. Organizirao je povijesne vlakove spasa kojima je više od 17 tisuća hercegovačke i bosanske djece (bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost) preseljeno u plodnu Slavoniju, Srijem i Bačku. Tamo su ih prihvatile i udomile lokalne obitelji dok kriza ne prođe. Time je spasio cijeli jedan generacijski naraštaj od sigurne smrti.
Trajna veza dvaju krajeva: Iako se dio djece nakon rata vratio kući, masa te djece trajno je ostala u Slavoniji. Tamo su pustili duboko korijenje, odrasli, osnovali svoje obitelji i izgradili živote. Time je fra Didak pokrenuo povijesno povezivanje te trajne rodbinske, kulturne i prijateljske veze između Hercegovine i Slavonije koje snažno žive i danas.
2. Središnja tema Vinkovačkih jeseni i kulturni mostovi
Upravo je ovo povijesno povezivanje Slavonije i Hercegovine, s posebnim naglaskom na sudbonosne vlakove spasa, postalo središnja tema ovogodišnjih Vinkovačkih jeseni, manifestacije koja slavi zajedništvo, tradiciju i duboke povijesne korijene dvaju krajeva.
Programska događanja: Službeni program odvijat će se kroz deset dana manifestacije, uključujući bogate folklorne večeri, revije narodnih nošnji i velike koncerte. Detaljan raspored po danima možete pratiti na službenom Programu Vinkovačkih jeseni.
Novosti i priče: Sve dodatne zanimljivosti o fra Didaku Buntiću, detaljima akcija spašavanja i neraskidivom povezivanju kultura pročitajte na službenim stranicama manifestacije.
3. Opismenjavanje i prosvjeta
Kada je fra Didak započeo svoj rad, nepismenost u Hercegovini iznosila je preko 90%. Smatrao je da bez obrazovanja nema napretka, pa je pokrenuo široku akciju opismenjavanja:
Mreža „seoskih škola“: Osnovao je narodne škole u skoro svakom selu.
Metoda „učenik-učitelj“: Budući da nije bilo dovoljno školovanog kadra, uvodio je metodu gdje bi onaj tko tek nauči čitati i pisati odmah podučavao druge.
Nevjerojatan rezultat: Procjenjuje se da je kroz njegove tečajeve u iznimno kratkom roku opismenjeno preko 13.000 osoba.
4. Gospodarski preporod Hercegovine
Fra Didak nije brinuo samo o duhovnom životu, već i o tome kako da narod preživi na škrtom hercegovačkom kršu.
Učio je ljude modernim metodama poljoprivrede.
Poticaj je davao uzgoju i preradi duhana (škije), što je tada bio glavni izvor zarade za hercegovačkog seljaka.
Inicirao je sadnju vinograda, voćnjaka te masovno pošumljavanje krša.
Zalagao se kod austrougarskih vlasti za gradnju cesta i povezivanje hercegovačkih mjesta željeznicom.
5. Izgradnja bazilike u Širokom Brijegu
Kao graditelj, fra Didak je bio glavni pokretač i voditelj izgradnje monumentalne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije na Širokom Brijegu. On je prepoznao važnost tog projekta ne samo kao vjerskog središta, već i kao simbola identiteta, kulture i obrazovanja, uz koji je djelovala i čuvena franjevačka gimnazija.
Ukratko: Fra Didak Buntić bio je vizionar koji je spojio vjeru s konkretnim, opipljivim radom na terenu. Kada je bilo najteže, pokazao je nevjerojatnu organizacijsku sposobnost i ljubav prema čovjeku, čije plodove – kroz neraskidivu vezu Slavonije i Hercegovine – ponosno baštinimo i slavimo i danas.