12. kolovoza – pomrčina Sunca

Ovo je najveći astronomski događaj godine: prva potpuna pomrčina Sunca vidljiva iznad kontinentalne Europe od 1999. godine. Put totalnosti prolazi preko Arktika, Grenlanda, Islanda te sjeverne Španjolske i krajnjeg sjeveroistoka Portugala, gdje će Mjesec potpuno prekriti sunčev disk.

Iz Hrvatske pomrčina neće biti potpuna, nego djelomična (parcijalna), i to tik pred sami zalazak Sunca. Najbolji uvjeti bit će u Istri, oko Pule, gdje će Mjesec prekriti otprilike 70 posto sunčeva diska. U Zagrebu će pomrčina početi oko 19:25 sati, a maksimum će se poklopiti gotovo točno sa zalaskom Sunca, kad će Sunce biti tik iznad horizonta.

Za promatranje je zato ključan potpuno otvoren pogled prema zapadu ili zapad-jugozapadu, bez zgrada, brda ili drveća na horizontu – najbolje mjesta bit će obala, uzvisine ili otvoreno polje. Sunce se nikada ne smije gledati golim okom niti kroz obične sunčane naočale – potrebne su posebne pomrčinske naočale ili filtri, čak i kad je Sunce nisko na horizontu.

12.–14. kolovoza – Perzeidi

Perzeidi su najpoznatiji i najintenzivniji meteorski roj godine, a nastaju kad Zemlja prolazi kroz prašinu koju je za sobom ostavio komet Swift-Tuttle. Vrhunac roja očekuje se u noći s 12. na 13. kolovoza, uz snažnu aktivnost i noćima prije i poslije (11.–14. kolovoza).

Ove je godine posebna okolnost što se vrhunac Perzeida poklapa s mladim Mjesecom (isti dan kao i pomrčina Sunca), pa mjesečina neće ometati promatranje – nebo će biti potpuno tamno. U idealnim uvjetima, daleko od svjetlosnog onečišćenja, moguće je vidjeti i do 100 meteora na sat, s izraženim svijetlim „vatrenim kuglama“ (bolidima).

Najbolje vrijeme za promatranje je od ponoći do zore, kad je radijant roja (u zviježđu Perzeja) visoko na nebu. Za promatranje nije potreban teleskop ni dalekozor – dovoljno je udobno ležaljka, tamno mjesto podalje od gradskih svjetala i strpljenje da se oči naviknu na tamu (oko 20-ak minuta).

14. kolovoza – sjajna Venera

Sredinom kolovoza Venera doseže najveću istočnu elongaciju (14.–15. kolovoza) – točku u kojoj je kutno najudaljenija od Sunca na večernjem nebu, oko 46 stupnjeva. To je razdoblje kad je Venera najduže vidljiva nakon zalaska Sunca, visoko iznad zapadnog obzora, sjajeći magnitudom oko -4,3, što je čini daleko najsjajnijim objektom na nebu nakon Sunca i Mjeseca.

Veneru je nemoguće promašiti – to je ona upadljiva, blistava „sjajna zvijezda“ nisko na zapadu ubrzo nakon sumraka. Kroz teleskop u ovom razdoblju vidi se kao mali „polumjesec“, jer je točno napola osvijetljena Suncem. Vrhunac sjaja (tzv. najveća sjajnost) Venera će doseći nešto kasnije, krajem rujna, ali sredina kolovoza donosi njezinu najbolju vidljivost na večernjem nebu.

27.–28. kolovoza – djelomična pomrčina Mjeseca

Dva tjedna nakon pomrčine Sunca slijedi i pomrčina Mjeseca – vrlo duboka djelomična pomrčina u kojoj će zemljina sjena prekriti oko 93 do 96 posto mjesečeve površine. Iako neće biti potpuna, tolika prekrivenost znači da će velik dio Mjeseca poprimiti karakterističnu bakrenocrvenkastu boju, sličnu klasičnom „krvavom Mjesecu“.

Iz Hrvatske i ostatka Europe pomrčina se odvija u ranim jutarnjim satima 28. kolovoza, tik prije zalaska Mjeseca na zapadnom obzoru, dok istovremeno na istoku sviće. To znači da će Mjesec biti nisko iznad jugozapadnog obzora, pa je i ovdje, kao i kod pomrčine Sunca, presudan slobodan pogled prema toj strani neba, bez prepreka na horizontu. Za razliku od pomrčine Sunca, pomrčinu Mjeseca potpuno je sigurno promatrati golim okom, dalekozorom ili teleskopom, bez ikakvih posebnih filtara.

Kratki pregled za Hrvatsku

Kolovoz 2026. tako donosi pravi mali „astronomski maraton“ – dovoljan razlog da barem jednu vedru noć provedete pod zvjezdanim nebom.