Više od 500.000 tona opasnog otpada prijeti okolišu i zdravlju građana
 
​Dok se u javnosti sve češće raspravlja o održivom razvoju i zelenoj tranziciji, podaci s terena razotkrivaju zabrinjavajuće stanje na ekološkoj karti Hrvatske. Na više od 22 identificirane kritične točke diljem zemlje nagomilano je preko pola milijuna tona otpadne mase – od komunalnog i građevinskog otpada do iznimno opasnih industrijskih troski i kemikalija.

EKO-BOMBE U HRVATSKOJ

Više od 500.000 tona opasnog otpada prijeti okolišu i zdravlju građana
 
​Dok se u javnosti sve češće raspravlja o održivom razvoju i zelenoj tranziciji, podaci s terena razotkrivaju zabrinjavajuće stanje na ekološkoj karti Hrvatske. Na više od 22 identificirane kritične točke diljem zemlje nagomilano je preko pola milijuna tona otpadne mase – od komunalnog i građevinskog otpada do iznimno opasnih industrijskih troski i kemikalija.
 
​Najpoznatiji primjeri nevjerojatnog nemara desetljećima su opterećivali lokalne zajednice. Najveće zagrebačko odlagalište Jakuševec godinama radi na samom rubu kapaciteta, uz učestale odrone i nesnosne mirise koji ugrožavaju tisuće stanovnika. Slična situacija prisutna je i u Dalmaciji: u Dugom Ratu i dalje leži više od 200.000 tona nezaštićene industrijske troske bivše tvornice ferolegura, smještene tik uz obalu i stambene objekte, dok se na području Gospića javnost bori s problemom desetaka tisuća tona ilegalno zakopanog i odloženog otpada u osjetljivom krškom području. Iako su pojedina žarišta – poput dugogodišnjeg „Crnog brda” u Biljanima Donjim – konačno ušla u završne faze uklanjanja pod pritiskom europskih direktiva i pravnih kazni, mnoga druga odlagališta i dalje čekaju konkretne sanacijske programe.
 
​Ono što ove lokacije čini pravim „tempiranim eko-bombama“ jest dugoročni utjecaj na ekosustav. Najveći rizik leži u neodgovarajućoj zaštiti tla: procjeđivanjem oborinskih voda teški metali i toksični spojevi neprimjetno prodiru u podzemne vode. U krškim područjima poput Dalmacije i Like, gdje su podzemni vodotoci iznimno povezani, zagađenje na jednoj lokaciji može trajno ugroziti izvore pitke vode kilometrima daleko. Uz rizik od zagađenja vode i tla, tu su i trajne opasnosti od požara te štetnih plinova koji izravno utječu na kvalitetu zraka.
 
​Stručnjaci i lokalne građanske inicijative upozoravaju da je rješavanje ovih 22 žarišta ključni ispit za nadležne institucije. Ukupni troškovi sanacije mjere se u stotinama milijuna eura, ali cijena nezaštićenog okoliša i ugroženog zdravlja građana daleko je veća. Zaštita prirode ne smije ostati samo na papiru – vrijeme za uklanjanje opasnog otpada s naših ulica i polja je upravo sada.

Mozak.info donosi najnovije vijesti iz svijeta tehnologije, politike, muzike, sporta, filma i zabave – brzo, jasno i zanimljivo

© 2026 Mozak.info. Sva prava pridržana.

Kontakt

info@mozak.info